GS1 sustav (stari naziv EAN - European Article Numbering) je jedinstveni sustav označavanja proizvoda. Hrvatskim nakladnicima preporučujemo da se za označavanje serijskih publikacija koriste crtičnim kodom koji se temelji na ISSN oznaci. Tako se postiže istodobna identifikacija serijske publikacije u ISSN bazi i označavanje za trgovačku mrežu u skladu s GS1 preporukama. Pojedini brojevi prate se upotrebom dodatka (Add-on). Dodaci mogu biti dvoznamenkasti i peteroznamenkasti.
Svaki nakladnik mora:
Dodatne informacije:
http://www.nsk.hr/issn/
http://www.issn.org
U knjižarstvu iz dana u dan raste važnost i popularnost crtičnog koda. Pritom je posebno važan ugovor koji je sklopila Europska udruga za brojčano označavanje proizvoda (Association Européenne de Numérotation des Articles) s Međunarodnim uredom za ISBN (International ISBN Agency). Prema tom ugovoru, nakladnici (za razliku od drugih proizvođača) ne plaćaju nacionalnim GS1 organizacijama (EAN u vrijeme potpisivanja ugovora) pristojbu za korištenje EAN broja za knjige, nego samo troškove izrade crtičnog koda na temelju oznake ISBN.
Kako bi publikacija imala crtični kod, dovoljno je njezin ISBN dostaviti tiskari koja izrađuje kodove. Nakladnik plaća tiskari samo izradu EAN master-filma. Taj crtični kod će tiskara, koja izrađuje korice knjige, ugraditi u čvrste korice (zadnji omot, izvana).
Dodatne informacije:
Hrvatski izdavači koji izvoze u Njemačku dobili su dopis od GS1 Germany u kojem se obavještavaju o promjenama kod jednog od 57 distributera te moraju obnoviti pravo na korištenje identifikacijskih šifri za njemačko tržište prema specifičnom modelu. Kako bismo razjasnili detalje vezane uz novu situaciju, kontaktirali smo kolege iz GS1 Germany i dobili pojašnjenja.
Naime, 1994. godine najveći distributeri za područje Njemačke dogovorili su poseban način označavanja novina i periodičkih publikacija jer u to vrijeme još nije bilo globalnog sporazuma između ISSN-a i tadašnjeg EAN Internationala (danas GS1). Ovaj način označavanja zadržao se do danas, a namjeravaju ga koristiti i ubuduće. Iako nije kompatibilan sa standardima koji se koriste u ostalim zemljama, treba voditi računa o ovoj specifičnosti, a u daljnjem tekstu objasnit ćemo specifičnosti tog sustava te načine i procedure o postupanju u konkretnim slučajevima.
Primjer crtičnog koda korištenog u Njemačkoj za novine i periodička izdanja sa značenjem pojedinih znamenki. Radi se o specifičnoj strukturi, djelomično govorećoj šifri, internog kodiranja za područje Njemačke.
41.............prefiks za Njemačku
9...............MwSt=7%, 4.......MwSt=19%
08041.......VDZ broj za određeno izdanje/publikaciju
0280.........prodajna cijena, u primjeru 2,80 eura
5...............kontrolna znamenka
03.............ADD-ON (dvoznamenkasti)
Navedenu strukturu koristi 57 distributera u Njemačkoj. Svi oni koriste opisanu internu govoreću strukturu i ne namjeravaju je mijenjati. U skladu s tim, izdavači iz Hrvatske, koji žele izvoziti na njemačko tržište preko navedenih distrubutera, moraju se držati tih pravila, iako nisu u skladu s međunarodnim GS1 standardima i standardima ISSN-a. Ako pak izvoze direktno trgovačkim lancima i ne koriste usluge navedenih distributera, mogu i dalje koristiti dosadašnji način kodiranja ISSN brojem izraženim u simbologiji crtičnog koda EAN-13, kako je opisano u GS1 specifikacijama za novine i periodička izdanja.
Kako bi se izbjeglo dodatno financijsko opterećenje izdavača zbog korištenja internog standarda na području Njemačke za izdavačke kuće koje već koriste globalne GS1 standarde, GS1 Croatia je sa GS1 Germany ustanovila sljedeće:
Te tvrtke moraju od GS1 Germany tražiti produženje roka za postojeće VDZ brojeve (VDZ nummer) i postojeće GLN brojeve (ILN ili GLN type-2 number) prema obrascima koje je propisla GS1 Germany. Pri tome moraju GS1 Germany platiti naknadu za tu vrstu usluge.
O mogućim promjenama vezanim uz ovu problematiku obavještavat ćemo na ovim web-stranicama. Molimo da pažljivo proučite navedene upute, a imate li dodatnih pitanja, kontaktirajte nas na info@gs1hr.org.